Probiotici vs Prebiotici

Ljudi često misle da je riječ o lapsusu, ili sinonimima. Međutim, postoje velike razlike između probiotika i prebiotika, te načina na koji oni utječu na naš organizam.U ovom kratkom tekstu ćemo ih pokušati objasniti.

U našim crijevima živi oko milijun, „dobrih“ i potencijalno „loših“, odnosno patogenih bakterija. Za zdrav i vitalan organizam od velike je važnosti da broj dobrih, prevladava u odnosu na broj loših bakterija. Ako naša crijevna flora nije uravnotežena, naš organizam postaje podložniji raznim zarazama i upalama.

Postoje dva načina za održavanje ove ravnoteže – pomaganjem mikrooranizmima koji su već prisutni da rastu, dajući im hranu koju vole (prebiotik) i dodavanjem živih mikroorganizama direktno u naš sistem (probiotik).

Probiotici

Mogu se pronaći u jogurtu i kefiru, ili fermentiranoj hrani, kao što su kiseli kupus i kiseli krastavci.

Probiotici imaju mnoštvo pozitivnih učinaka na naš organizam, a ovo su samo neki od njih:

• održavanje zdrave mikroflore probavnog sistema,
• regulisanje probave,
• antikarcinogenu aktivnost,
• smanjenje razine holesterola u krvi,
• poticanje funkcije imunološkog sistema.

Probiotici se u zadnje vrijeme sve više nazivaju i kolokvijalnim nazivom “psihobiotici”,  koji su dobili zbog indirektnog, pozitivnog utjecaja na naš mozak.Naime, odavno je poznato da naš mozak ima snažan utjecaj na naš stomak, a najnovija istraživanja pokazuju i obrnutu korelaciju, odnosno da i naš stomak može pozitivno, ili negativno djelovati na naš mozak.

Već nekoliko godina unazad “psihobiotici” se sve više povezuju i sa određenim neurološkim poremećajima, naročito sa depresijom, ali i nekim neurodegenerativnim bolestima, kao što je Parkinsonova bolest.

Prebiotici

Prebiotici su hrana za probiotike. Za razliku od probiotika, prebiotici nisu živi organizmi. Radi se o balastnim tvarima, kao što su inulin, ili galaktoligosaharidi, koji se ne mogu razgraditi, ili probaviti u tankom crijevu i dolaze u debelo, gdje služe kao plodno tlo (nutrijenti) dobrim bakterijama.

Dakle, prebiotici su hrana za odabrane bezopasne mikroorganizme u crijevima i mogu se koristiti kao dodatna podrška probioticima.

Prebiotike možemo prepoznati po idućim nazivima:

• galaktoligosaharidi,
• fruktooligosaharidi,
• oligofruktoza,
• inulin,
• vlakna cikorije

Njih možemo pronaći u namirnicama kao što su grah i mahune, zobene pahuljice, banane, bobičasto voće i bijeli luk.

Možemo zaključiti da prebiotici i probiotici zajedno podržavaju tijelo u izgradnji i održavanju zdrave kolonije bakterija i drugih mikroorganizama, što reguliše probavu i pomaže funkcionisanju cijelog našeg organizma.Također, pomažu u prevenciji i kod određenih bolesnih stanja.

Zato je, u nedostatku probiotika i prebiotika unijetih ishranom, poželjno posegnuti za suplementima koji u sebi sadrže potrebne probiotike i prebiotike.