Oksidativni stres i antioksidansi

Život bez kisika nemoguće je zamisliti. Ipak, taj toliko potrebni element skriva tamnu stranu, kojoj savremena nauka pridaje sve veći značaj.

Unosom kisika u organizam dolazi do oksidacije stanica.Oksidacija stanica normalna je pojava u organizmu, ali ako je pretjerana, može ozbiljno ugroziti naše zdravlje. Pravilnom prehranom i preparatima iz prirode u organizam moramo unositi antioksidanse, koji će tu pojavu reducirati i smanjiti oksidativni stres – najvećeg neprijatelja zdravlja.

Oksidativni stres

Oksidativni stres je stanje prekomjernog stvaranja slobodnih radikala kisika, pri čemu dolazi do gubitka ravnoteže i mogućnosti neke stanice da ih razgradi.

Povećanom riziku od razvoja oksidativnog stresa izložene su sve osobe, čiji organizam nije u mogućnosti vlastitim mehanizmom prilagodbe povećati stvaranje antioksidanata i održati ravnotežu, kao i osobe kod kojih je potreba za antioksidansima povećana.

Nastanku oksidativnog stresa posebno su podložne starije osobe, osobe koje boluju od nekih hroničnih bolesti, mišične distrofije i osobe koje uzimaju hormonsku tearpiju, ili oralne kontraceptive.

Povećana potreba za antioksidantima javlja se i tijekom svih stanja u kojima je povećana potrošnja kisika (povećanih napora i fizičkog opterećenja kod sportaša). 

Pušači su posebno ugrožena skupina, budući da jedna cigareta proizvodi nekoliko miliona nesparenih elektrona.

Smatra se da je oksidativni stres, ako se ne kompenzira, jedan od najvažnih uzročnika početka mnogih bolesti, kao što su:

• karcinom, 
• diabetes, 
• degenerativne bolesti, 
• neurološke hronične bolesti,
• autoimune bolesti.

Od ostalih bolesti i stanja koja nastaju uslijed oksidativnog stresa možemo izdvojiti bolesti kardiovaskularnog sistema, aterosklerozu, upalne bolesti jetre, upalne bolesti respiratornog sustava, bolesti kože (melanom, psorijaza) i sterilitet.

Budući da se o oksidativnom stresu nedovoljno razmišlja u svakodnevnoj praksi, često se ni simptomi poput slabosti, hroničnog umora, nesanice, smetnji u koncetraciji i pamćenju i depresije, ne dovode u vezu sa oksidativnim stresom. Liječenje je usmjereno na saniranje simptoma, dok glavni uzrok najčešće ostaje neotkriven.

Slobodni radikali

Najjednostavnije rečeno, slobodni radikali su molekule odgovorne za starenje i propadanje stanica.

Proizvode se u normalnim fiziološkim procesima i imaju važnu funkciju, poput sinteze pojedinih hormona, pomažu u borbi protiv bakterija i virusa, moduliraju stanične procese, te su prirodna zaštita od razvoja malignih oboljenja.

Svaki put kada u organizam unesemo ugljikohidrate i metabolizam ih razgradi i pretvori u energiju, stvaraju se i slobodni radikali, kao nusprodukt.

Isto tako, proizvodnja slobodnih radikala povećana je pri tjelovježbi i tijekom borbe protiv bolesti. S druge strane, slobodni radikali dolaze i iz okoliša, te je za redukciju oksidativnog stresa važno voditi i zdrav život općenito, što znači izbjegavati pušenje, alkohol i preveliki stres,odnosno omogućiti tijelu dovoljno sna i tjelovježbe, ali ne i pretjeran fizički napor.

Ukoliko dođe do oksidativnog stresa, odnosno prekomjernog stvaranja slobodnih radikala, oni postaju štetni za naš organizam.

Atioksidansi

Antioksidansi su molekule koje sprječavaju oksidaciju drugih molekula, odnosno sprječavaju stvaranje slobodnih radikala kisika, te time sprječavaju, ili usporavaju razvoj raznih bolesti.

Neki od antioksidanasa su: flavonoidi, polifenoli, vitamini A, C i E i minerali selen i cink. Ove tvari nalazimo u raznim namirnicama, kako u hrani tako i u pićima. Najčešći izvor antioksidanata su svježe voće i povrće, a najviše ih ima u paradaizu, crvenoj paprici, bobičastom voću, grožđu (a time i u crnom vinu), matičnoj mliječi i propolisu.

Neki od najpoznatijih antioksidanasa su Vitamini C i E, beta karoten, likopein, alfa-lipoicna kiselina i koenzim Q10. Voće i povrće je najbolji izvor antioksidanasa, te se preferira unos uravnoteženom i zdravom prehranom.

Sposobnost antioksidansa da neutrališe slobodne radikale se mjeri ORAC skalom za namirnice, od kojih su neke: orasi 13541, borovnice 9621, nar 4476, jabuke 4275, narandža 2103.

Hydroxytyrosol, zvijezda među antioksidansima, je do danas najsnažniji otkriveni antioksidans. Njegova izmjerena ORAC vrijednost je 68,576 što je do danas najviša izmjerena vrijednost.

Dosadašnja istraživanja su dokazala da antioksidansi imaju najbolji učinak u prevenciji bolesti koje su izazvane oksidativnim stresom , pogotovo na njenom početku, jer antioksidanti usporavaju razvoj bolesti.